Važnost vlakana za redovitu probavu i zdravlje mikrobiote

Posted by

30.07.2026

On 09.07.2026

Dijetalna vlakna - zašto su važna za probavu, djecu i zdravlje crijevne mikrobiote

Dijetalna vlakna skupina su spojeva koji se nalaze u biljkama i koji se ne mogu potpuno probaviti u crijevima. Ta definicija ne govori puno o iznimnoj važnosti vlakana za našu probavu.

Topljiva vlakna i njihova uloga u probavi

Topljiva vlakna, kao što je psilijum, omogućavaju zadržavanje vode u crijevima. Naše tanko i debelo crijevo nemaju mehanizam kojim bi se zaustavila resorpcija vode. Mehanizam kojim se sprječava potpuna resorpcija vode iz crijeva je prehrana. Prehrana s vlaknima. Topljiva vlakna stvaraju gel te crijeva ne mogu resorbirati svu vodu.

Prehrana s puno neprerađene biljne hrane i puno vlakana bila je ljudima svakodnevna tisućama godina, sve donedavno. I crijeva su naučila na to.

Koliko vlakana treba unositi svaki dan?

Za normalno funkcioniranje probave, potrebno je 25 do 30 grama vlakana na dan. A suvremena prehrana nema dovoljno vlakana. Ne jedemo dovoljno biljne hrane. Ultraprerađena hrana koja nema vlakana dovela je do toga da crijeva resorbiraju svu vodu. Danas više od 50 % kalorija dobivamo iz ultraprerađene hrane. Treba li se onda čuditi što premalo vlakana dolazi u crijeva?

Koja ultraprerađena hrana sadrži vrlo malo vlakana?

Primjeri ultraprerađene hrane koja ima vrlo malo vlakana ili ih uopće nema:

Industrijski proizveden bijeli kruh te pekarski proizvodi od bijelog brašna (krafne, kroasani, kifle i druga peciva)
Slatkiši (čokolade, napolitanke, keksi, sladoled...)
Gazirana pića i zaslađeni sokovi
Gotova jela
Gotovi umaci, namazi i dresinzi
Margarin
Zaslađene žitarice koje se jedu za doručak
Čips, štapići, krekeri i druge slane grickalice
Proizvodi od mesne kaše (neke salame, hrenovke, paštete, pileći kroketi...)
Zaslađeni mliječni proizvodi (voćni jogurt, čokoladno mlijeko...)
Brza hrana (hot dog, hamburger) kombinacija je različitih kategorija ultraprerađene hrane. Hot dog – bijelo pecivo, mesna pasta. Hamburger – bijelo pecivo, preljev od prerađenih masti, slatki gazirani napitci.

Psilijum – prirodno topljivo vlakno

Psilijum je prirodno topljivo vlakno koje djeluje jednako kao vlakna iz voća i povrća, a sastavni je dio svih Redovita proizvoda.

Djeca i vlakna – zašto djeca ne vole povrće?

Zašto djeca ne vole vlakna? Zato što se bore za opstanak. Naša su djeca evolucijski pripremljena za preživljavanje u prirodnim uvjetima kao što je šuma ili špilja, odakle smo potekli kao vrsta. U takvim uvjetima, priroda se pobrinula da djeca prioritetno odabiru hranu koja je važna za razvoj mozga i mišića jer je razvijenost tih organa osiguravala veće izglede za opstanak. Oba organa trebaju kvalitetnu hranu da bi se mogli što bolje razviti. Mozak treba šećere. Mišići proteine. Što su mozak i mišići bolje razvijeni, veća je šansa za preživljavanje, stoga je evolucija osigurala da hrana koja sadrži te sastojke izaziva zadovoljstvo.

Zato su šećeri i proteini uvijek primarna hrana, odnosno hrana koju će djeca prvo izabrati kad im je dostupna. Danas su se prioriteti promijenili, ne borimo se više za preživljavanje, način života postao je pretežno sjedilački, ali evolucija taj trend nije slijedila. Hrana koja izaziva zadovoljstvo postala je lako dostupna i unosi se prekomjerno. Istodobno, hrana bogata vlaknima je zapostavljena, odnosno, djeca je rjeđe sama odabiru jer je ona evolucijski izbor tek kad nema druge hrane. Korijenje se jelo tek kad nema meda i mesa, što je tada bilo često.

Kako su vlakna dio prirodne prehrane?

Ali, je li biologija glupa? Kako šećer može biti primarna hrana, a što je s vitaminima i mineralima? Nije glupa. U prirodi se šećeri nalaze samo u bobicama, voću, medu, gdje je šećer uklopljen u matriks te ga prati puno vitamina, minerala i vlakana. Takve hrane pojest ćemo upravo onoliko koliko treba da sve bude fiziološki zadovoljeno.

Kupine su bogate šećerima, vitaminima, mineralima i vlaknima

Tako je biologija uredila da djeca hranom dobiju sve što im treba za razvoj mozga i mišića te vitamine, minerale i vlakna, u primjerenoj mjeri. Ali biologija nije znala da će ljudi stvoriti civilizaciju i u tolikoj mjeri promijeniti hranu. Nije znala da ćemo dodavati šećer u mnogu drugu hranu koja prirodno ne sadrži vitamine i vlakna.

Današnja su djeca okružena prevelikom količinom procesuirane i slatke hrane koju ne prate vlakna, minerali i vitamini. I koje mogu pojesti puno više nego što je tijelu potrebno. Takva hrana ne postoji u prirodi. Nigdje na kugli zemaljskoj ne teče slatka rijeka ili potok. I djeca tjelesno nisu pripremljena za takvu hranu. Uz takvu hranu nuditi povrće i druge zdrave namirnice teška je misija. Vi nudite zdravlje, a djeca jedu prema iskonskom osjećaju slatku, ali sada nezdravu hranu, kao da se bore za preživljenje.

Istraživanja pokazuju koju hranu preferiraju ljudi koji još žive u plemenima. Muškarci idu u lov na životinje i berbu meda. Gdje god visoko na drvetu vide pčelinjak divljih pčela, idu po med. Žene skupljaju bobice i korijenje. Ne uzgajaju životinje niti se bave poljoprivredom. Ne znaju ništa o prehrani. Da ih pošaljete u supermarket, što mislite što bi odabrali, čokoladu ili mrkvu? I vaša djeca još uvijek biraju hranu prema tim kriterijima.

Koliko vlakana treba djeci?

Koliko djeci uopće treba vlakana? Potreba za vlaknima razlikuje se prema djetetovoj dobi. Pedijatri koriste jednostavnu formulu kako izračunati koliko vlakana dijete treba – godine djeteta plus 5. Dijete od 6 godina treba 11 g vlakana dnevno. Postoje i točnije preporuke prema dobi djeteta, ali dovoljno je ako unesu vlakna prema navedenoj formuli.

Crijevna mikrobiota – središte ljudskog zdravlja

"Otkriće" mikrobiote datira u početak 20. stoljeća. Utvrđeno je da velik broj mikroorganizama, uključujući bakterije, gljivice i viruse, koegzistira na različitim mjestima u ljudskom tijelu (crijeva, koža, pluća, usna šupljina).

Crijevna mikrobiota smatra se najznačajnijom u održavanju zdravlja. Crijevne bakterije imaju nekoliko funkcija, kao što su fermentacija hrane, zaštita od patogena, poticanje imunološke reakcije i proizvodnja vitamina.

Najvažnije skupine crijevnih bakterija

Općenito, crijevna mikrobiota sastoji se od 6 tipova bakterija:

Firmicutes
Bacteroidetes
Actinobacteria
Proteobacteria
Fusobacteria
Verrucomicrobia

Gljivice koje čine mikrobiotu

Candida
Saccharomyces
Malassezia
Cladosporium

Provedene su opsežne studije kako bi se otkrio važan odnos između crijevne mikrobiote i osnovnih ljudskih bioloških procesa. Ljudska mikrobiota uključena je u ekstrakciju hranjivih tvari, metabolizam i imunitet. Mikrobiota može utjecati na biološke procese putem nekoliko mehanizama. Za ekstrakciju energije i hranjivih tvari iz hrane, mikrobiota ima ključnu ulogu zbog raznolikih metaboličkih gena koji osiguravaju neovisne jedinstvene enzime i biokemijske putove.

Štoviše, biosinteza bioaktivnih molekula kao što su vitamini, aminokiseline i lipidi također uvelike ovise o crijevnoj mikrobioti. Što se imunosnog sustava tiče, ljudska mikrobiota ne samo da štiti domaćina od vanjskih patogena proizvodnjom antimikrobnih tvari, nego služi i kao značajna komponenta u razvoju crijevne sluznice i imunosnog sustava.

Kako psilijum doprinosi zdravlju crijevne mikrobiote?

Sve što trebate učiniti da biste imali dobre bakterije u crijevima je jesti više vlakana.

Psilijum stvara povoljne promjene u sastavu i funkciji crijevne mikrobiote. Sadrži arabinoksilan, koji djeluje kao prebiotik te potiče rast i aktivnost korisne crijevne mikrobiote, posebno povećavajući broj bakterija koje proizvode butirat, kratkolančanu masnu kiselinu. Butirat pozitivno djeluje na zdravlje crijeva, ali i funkciju imunosnog sustava. Psilijum povećava sadržaj vode u stolici, što je povezano s pozitivnim promjenama u mikrobioti zdravih osoba.