Blog
Što je opstipacija? Uzroci, simptomi, stolica i kako rade crijeva
Što je opstipacija?
Opstipacija je stanje tijekom kojeg nuždu obavljate rjeđe od tri puta tjedno, a popraćeno je tegobama kao što su tvrda stolica, napinjanje, potreba za dugim sjedenjem na zahodu i osjećaj nepotpunog pražnjenja, kao da je nešto ostalo u crijevu nakon stolice.
Cijeli “posao” na zahodu – uključujući i administrativni (papirnati) dio gotov je za nekoliko minuta ako probava radi dobro. Morate li na zahodu provesti 20 minuta, vjerojatno ste opstipirani.
Kako liječnici definiraju opstipaciju?
Liječnici gastroenterolozi (specijalisti za bolesti probavnog sustava) definiraju opstipaciju malo složenije, koristeći kriterije. Prema III rimskim kriterijima opstipacija se definira kao stanje u kojem osoba koja ne uzima laksative navodi barem dva od sljedećih simptoma u bilo kojem 12-tjednom razdoblju tijekom posljednjih 12 mjeseci:
- Manje od 3 stolice tjedno
- Napinjanje kod svake 4. defekacije (pražnjenja crijeva)
- Tvrda ili grudasta stolica kod svake 4. defekacije
- Osjećaj nepotpunog pražnjenja kod svake 4. defekacije
- Osjećaj zatvorenosti izlaza debelog crijeva kod svake 4. defekacije
- Potreba za vađenjem fecesa rukom kod svake 4. defekacije
- Redovita stolica je prisutna samo uz laksative
- Nedovoljno kriterija za sindrom iritabilnog kolona
Je li opstipacija česta?
Je li opstipacija rijetka pojava?
Nažalost, ne.
Opstipacija je jedan od najčešćih poremećaja probave, od kojeg pati 16 % žena i 12 % muškaraca (žene općenito imaju sporiju probavu). Kako starimo probava se usporava i u jednih i u drugih pa je svaki treći čovjek stariji od 65 godina opstipiran.
Bristolska karta stolice
Kako je ljudima često neugodno – čak i s liječnikom – pričati o problemima sa stolicom, teško je utvrditi kakvog je ona oblika i koliko je tvrda. Da bi olakšao komunikaciju, liječnik Ken Heaton s bristolskog sveučilišta napravio je ljestvicu stolica nazvanu Bristolska karta stolice.
| TIP 1 | Odvojene tvrde kvržice, poput oraha (teško prolazne). |
| TIP 2 | U obliku kobasice, ali grudaste. |
| TIP 3 | Poput kobasice, ali s pukotinama na površini. |
| TIP 4 | Poput kobasice ili zmije, glatka i mekana. |
| TIP 5 | Mekani komadići jasnih rubova. |
| TIP 6 | Poperjasti komadići čupavih rubova, kašasta stolica. |
| TIP 7 | Vodenasta, bez čvrstih dijelova, u potpunosti tekuća. |
Masa stolice
Prema istraživanju u Velikoj Britaniji prosječna masa stolice je 106 grama. U Merckovom priručniku navode prosječnu težinu stolice od 100 do 300 grama.
Sastav stolice
- 75 % voda
- 1/3 neprobavljiva vlakna
- 1/3 mrtve bakterije
- 1/3 masti, soli, sluz, žive bakterije
Ukoliko se smanji količina vode ili vlakana u stolici ona postaje manja i tvrđa.
Boje stolice i njihovo značenje
| Smeđa | Normalna boja stolice je svijetlo do tamno smeđa. Boju joj daje bilirubin iz žuči. |
| Žuta | Žućkasta, masna i smrdljiva stolica posljedica je neprobavljanja masti (celijakija i bolesti gušterače). |
| Crna | Crna stolica poput katrana znak je krvarenja u probavnom sustavu (čir na želucu, tumor). Preparati željeza također boje stolicu crno. |
| Bijelo siva | Bijelo siva stolica nastaje kad nema žuči u stolici (kamenci ili tumor u žučnim putovima). |
| Smeđa s tragovima krvi | Tragovi krvi na stolici mogu biti posljedica hemoroida, fisure anusa ili tumora debelog crijeva. |
Kako rade crijeva?
Što rade crijeva?
Sve što pojedete i popijete, kao na pokretnoj traci, prolazi kroz crijeva. Vrijeme da hrana prođe tom pokretnom trakom i izađe van kao stolica zove se tranzitno vrijeme.
Kako radi tanko crijevo?
U tankom crijevu hrana se razrjeđuje s nekoliko litara vode te se dodaju enzimi za razgradnju hrane na hranjive sastojke (bjelančevine, masti i ugljikohidrate). Tanko crijevo upija te hranjive sastojke u krv.
Nakon što se probavi u tankom crijevu, u debelo crijevo svaki dan dolazi nekoliko litara rijetkog sadržaja koji se sastoji od vode i neprobavljenih tvari. Neprobavljene tvari uglavnom su vlakna. Glavna zadaća debelog crijeva je vratiti svu vodu natrag u organizam. U jednom danu debelo crijevo može upiti pet litara vode. Što je sadržaj dulje u debelom crijevu, to se više vode resorbira. Što se više vode resorbira, stolica postaje manja i tvrđa.
Tanko crijevo obavlja oko 90 % probave hrane i neprekidno radi tijekom cijelog života.
Što je peristaltika?
Kako se pokreće sadržaj kroz crijeva?
U stijenci crijeva postoje glatki mišići. Ti mišići se koordinirano stišću i opuštaju. Nastaju valoviti pokreti koje zovemo peristaltika. Peristaltika pomiče sadržaj kroz crijeva.
Tanko crijevo je marljiv organ. Stalno se valovito kreće i upija hranjive sastojke. Tanko crijevo ima peristaltiku i kad je prazno – tada čujete kako vam "kruli" u trbuhu.
Debelo crijevo je miran i pomalo lijen organ. Ono sporo pomiče sadržaj da stigne upiti svu vodu. Kad sadržaj prebrzo prođe kroz debelo crijevo, ono ne stigne upiti svu vodu, što rezultira proljevom.
Što potiče debelo crijevo na rad?
- Rastezanje njegove stijenke
- Ustajanje ujutro
- Unos hrane
Koliko je normalno imati stolicu?
Koliko je puta normalno imati stolicu?
To znatno varira od osobe do osobe. Probava ne funkcionira u svih jednako brzo. Vrijeme potrebno da hrana prođe kroz probavni trakt naziva se tranzitno vrijeme i traje od nekoliko sati do nekoliko dana. Prolaz kroz tanko crijevo traje nekoliko sati. Prolaz kroz debelo crijevo je spor i traje 16 do 48 sati. Jednostavno, probava nekima radi brže, a nekima sporije.
Zato je normalno ako netko ima tri stolice dnevno, ali i ako ima tri stolice tjedno.
Pražnjenje stolice manje od tri puta tjedno smatra se opstipacijom.
Debelo crijevo i crijevna mikrobiota
Čuva li nas ili truje debelo crijevo?
Većina ljudi predočava si debelo crijevo kao neki oblik kanalizacije pune otpadnih voda iz koje se resorbiraju toksini koji truju organizam.
Vjerojatno zbog toga i postoje tolike metode čišćenja debelog crijeva, kojima je cilj poboljšanje zdravlja. No rezultat im je – pogoršanje zdravlja.
U debelom crijevu živi 400 vrsta bakterija.
U debelom crijevu zaista se nalazi naš otpad. Priroda nam je poklonila najbolji sustav gospodarenja otpadom. U našem debelom crijevu ima više od 400 vrsta dobrih bakterija s kojima smo u suživotu tisućama godina. Prije smo ih zvali crijevna flora, a danas je popularan naziv mikrobiota. One su toliko važne da poremećaj njihova stanja ima pogubne učinke na naše zdravlje.
Zadaće crijevnih bakterija
Imunost
Crijevna flora je fizička barijera razvoju opasnih bakterija.
Prehrana
Crijevna flora stvara kratkolančane masne kiseline za prehranu sluznice debelog crijeva. Sudjeluje u sintezi vitamina B i K te pomaže resorpciji kalcija i željeza.
Debljina
Nova istraživanja pokazuju da crijevna flora ima ulogu u regulaciji tjelesne mase.
Upala
Istraživanja pokazuju da crijevne bakterije imaju ulogu u nastanku upalnih bolesti debelog crijeva (Crohnova bolest i ulcerozni kolitis).
Može li opstipacija biti opasna?
U većini slučajeva opstipacija nije opasna. Ako tvrda stolica i napinjanje pri nuždi traju dulje, nastat će hemoroidi, analna fisura ili ispadanje sluznice debelog crijeva.
Opstipacija je opasna samo ako imate neki od alarmantnih znakova. Ti znaci upućuju na postojanje tumora ili upalne bolesti debelog crijeva. Kad se pojave, treba otići gastroenterologu radi daljnje obrade. Daljnja obrada obično podrazumijeva kolonoskopiju.
Alarmantni znakovi
- Anemija (slabokrvnost)
- Krv u stolici
- Tumori ili upalne bolesti debelog crijeva u obitelji
- Gubitak na tjelesnoj masi
- Opstipacija koja ne reagira na liječenje
- Novonastala opstipacija u starijih osoba
